Međunarodni sekretar Socijaldemokrata Crne Gore Miloš Đuričković, poručio je da je Crna Gora pod snažnim malignim uticajem Rusije, te da je nužan proaktivan pristup EU i NATO partnera. U razgovoru za CdM ocjenjuje da je njegov utisak da se zapadni partneri nakon ova, kako kaže,  dva neuspjela eksperimenta sa Krivokapićevom i Abazovićevom vladom, osjećaju prevareno i razočarano.

“Vjerujem da neću pogriješiti ako njihovu percepciju Crne Gore, nakon smjene vlasti 2020. godine, opišem jednom riječju, a to je razočarenje. Za partnere u EU i SAD, uprkos čvrstom prozapadnom opredjeljenju vlasti do avgustovskih promjena, nesmjenjivost vlasti u Crnoj Gori je svakako bila jedna od tema koja je izazivala zabrinutost”, kazao je Đuričković u razgovoru za CdM.

On naglašava da je važno napomenuti, da su problematizaciji pitanja nesmjenivosti vlasti, dominantno doprinijele pojedine partije opozicije koje su se predstavljale kao građanske i evropske, a koje su imale izdašnu finansijsku i logističku potporu pojedinih medijskih centara i tzv. nezavisnih eksperata i organizacija.

“Ti centri su u kontinuitetu uvjeravali zapadne partnere da su kadri držati pod kontrolom radikalni rusko/srpski faktor u Crnoj Gori, te da su u stanju da obezbijede političku stabilnost, i zadrže proevropski kurs. Otuda i umjerena doza optimizma zapadnih partnera nakon proglašenja rezultata izbora 30. avgusta 2020 godine”, istakao je Đurićković.

Nakon 30. avgusta ali i izbora 43. Vlade, dodaje, dogodilo se ono na šta su upozoravali.

“Postalo je jasno da svaka promjena ne znači nužno i promjenu na bolje. Naprotiv. Crna Gora je danas podjeljenija, zaduženija, nestabilnija, ali i vrijednosno nazadnija i dalja od Evrope nego što je to bila prije 30. avgusta 2020 godine”, naveo je on.

Crna Gora izložena štetnom uticaju trećih strana 

Đuričković napominje da izazovi sa kojima se naše društvo suočava, te konstatna izloženost teritorijalno male Crne Gore štetnom uticaju „trećih strana“, najbolji su dokaz neophodnosti njegovanja sadržajnog i kvalitetnog odnosa sa našim evropskim i NATO partnerima. Važnost očuvanja takvog, strateškog partnerstva je još očiglednija nakon globalnog konteksta koji je nastao nakon ruske agresije na Ukrajinu.

“Posebno imajući u vidu činjenicu da je Crna Gora već neko vrijeme pod snažnim malignim uticajem Rusije, koji se ostvaruje preko vladajućih struktura u Srbiji, ali i ne samo u Srbiji, koji predstvalja ozbiljnu prijetnju ne samo za demokratske procese u Crnoj Gori, nego i u čitavom regionu. Kako ta vrsta pritiska ne jenjava, nego naprotiv, stalno raste, očekujemo njihovu proaktivniju ulogu, dok za tako nešto ne bude kasno”, rekao je Đuričković.

I to kako, dodao je, po pitanju jasnog i otvorenog stava u odnosu na pojedine političke subjekte u Crnoj Gori, koji svoju prorusku orijentaciju ne kriju, nego se istom ponose, tako i po pitanju političke saradnje sa njima na lokalnom i državnom nivou.

“Smatram to obavezom, posebno naših partnerskih, NATO zemelja, imajući u vidu da je odluka građanina kome da da povjerenje na izborima, više posljedica hibridnog djelovanja Rusije i Srbije preko saradnika u Crnoj Gori, nego li izraz njihove slobodne volje”, kaže međunaordni sekretar SD-a.

Neophodna značajnija i konkretnija podrška proevropskim snagama

Na pitanje da li prepoznaje spremnost zapadnih partnera da pruže snažniju podršku evropskim snagama i evropskom putu Crne Gore, on poručuje da je neophodna značajnija i konkretnija podrška proevropskim snagama i oštriji stav prema svim antievropskim strukturama tj. ruskim i srpskim proksijima.

“U protivnom rizikujemo da crnogorsko društvo izgubi evropsku i građansku supstancu, odnosno da se društvo dalje podijeli na nacionalne torove koji će čerupati državu dok se ne uruši”, navodi.

Inertnost

Prema njegovim riječima, godinama su upozoravali na inertnost zapadnih partnera kada je riječ o malignom uticaju Beograda i Moskve.

Ta inertnost, dodaje, nakon dvije i po godine od smjene ne vlasti nego vrijednosnog sistema u Crnoj Gori, za rezultat ima da su razorene institucije i zaustavljen evropski put Crne Gore. Što su i zapadni zvaničnici u više navrata konstatovali.

“Nezainteresovanost i neodlučnost zapadnih partnera bi mogla da za koju godinu rezultira stanjem u kojem bi Crna Gora postala trojanski konj u sred NATO saveza. Što u konačnom i jeste cilj Rusije. Prepoznajem pomake u percipiranju naših zapadnih partnera u odnosu na tu vrstu izazova, ali i ukazujem na nužnost odlučnijeg i bržeg djelovanja”, naglašava.

Povratak na evropski kolosjek

Đuričković poručuje da nakon pobjede na predsjedničkim, očekuju da ćemo nakon skorih prijevremenih izbora konačno dobiti, kako kaže, istinsku evropsku Vladu, koja će državu konačno vratiti na evropski kolosjek, sa kojeg je skrenula 2020. godine.

“To bi podrazumijevalo i nužnost postizbornog okupljanja svih političkih i društvenih struktura koji se suštinski, a ne samo deklarativno zalažu za evropske vrijednosti. Što će, vjerujem biti i ljekovito da se rasčisti politička scena, kako bi se pojedini „evropejci“, koji inače godinama sjede na dvije stolice i tako manipulišu građanima, konačno odlučili da li žele Crnu Goru kao dio evropske porodice, ili su za Crnu Goru po mjeri Moskve, tj. Beograda. Jer, retrogradne proruske ispostave i Brisel, nikako ne idu zajedno”, zaključio je Đuričković u razgovoru za CdM.