- Kako generalno ocjenjujete predložene izmjene i dopune Zakona o državnim službenicima i namještenicima, koje su u supštinsku proceduru predali predsjednici Klubova poslanika vladajuće većine?
Nažalost, iako je deklarativno ubrzanje reformi na EU integracionom putu jedan od priorieteta nove većine u Crnoj Gori, prvi Zakon koji su njihovi predstavnici predložili u Skupštini je antievropski i u sistemskom smislu predstavlja veliki broj koraka unazad. Radi se o predlogu Zakona koji je suprotan savremenim praksama upravljanja ljudskim resursima, međunarodnim standardima i principima koji su svojstveni za sve zemlje članice EU, odnosno rješenjima u postojećem Zakonu o državnim službenicima i namještenicima koja su rađena uz intenzivno partnerstvo sa Evropskom komisijom i dobila njihovu podršku uz insistiranje da se na efikasan način obezbijedi implementacija kako bi se značajno unaprijedio proces profesionalizacije i depolitizacije državne uprave. To uostalom potvrđuju i ocjene iz Izvještaja EK za 2018. godinu ukazivanjem da je ostvaren dobar napredak u oblasti reforme javne uprave, naročito usvajanjem novog zakona o državnim službenicima i namještenicima s ciljem da se implementira zapošljavanje zasnovano na rezultatima u cijelom javnom sektoru, a napredak se konstatuje i u Izvještajima za 2019 i 2020. godinu.
2. Ključni argument predlagača navedenih izmjena i dopuna je potreba depolitizacije i profesionalizacije državne uprave. Kako vi gledate na to?
Rješenja koja su predložile kolege poslanici, predstavnici vladajuće parlamentarne većine jasno pokazuju da su pod plaštom neophodne depolitizacije i profesionalizacije državne uprave kreirane izmjene i dopune Zakona u pravcu klasične politizacije i urušavanja principa profesionalizacije, odnosno podizanja efikasnosti državnog aparata. Veoma važno je građanima činjenično predstaviti (ne)kvalitet predloženih rješenja, jer je primjetno da u javnom diskursu dominiraju demagoški argumenti kojima se dnevnopolitičkim floskulama pokušava odbraniti neodbranjivo. Navešću samo par primjera koji svjedoče o namjeri urušavanja kriterijuma kompetentnosti, odnosno sposobnosti, stručnosti i kvalifikovanosti za zasnivanje radnog odnosa u organima državne uprave. Kao prvo, predloženim izmjenama i dopunama se anulira preporuka EK, a i civilnog sektora, koja je unijeta u postojeći Zakon a odnosi se na neophodnost da na najvišim (rukovodnim) pozicijama trebaju biti lica sa rukovodnim iskustvom. Predstavnici vladajuće većine brišu upravo radno iskustvo na poslovima rukovođenja kao jedan od uslova za izbor starješine organa uprave (a to su npr. Uprava carina, Poreska uprava, Uprava za statistiku, Uprava za nekretnine i brojne druge); za izbor visoko rukovodnog kadra (sekretar ministarstva i generalni direktor u ministarstvu (pomoćnik ministra), pomoćnik starješine organa uprave, pomoćnik direktora Fonda PIO, Fonda zdravstva, Zavoda za zapošljavanje Crne Gore, Fonda rada i dr); za izbor ekspertsko-rukovodnog kadra (načelnik, rukovodilac, glavni inspektor). I ne samo da su izbrisali rukovodno iskustvo kao jedan od uslova za izbor rukovodećih mjesta, nego su i drastično smanjili broj godina radnog iskustva potrebnih za izbor na navedene važne i zahtjevne pozicije (kod starješine organa sa postojećih devet na pet, visoko rukovodnog kadra sa osam na tri, ekspertsko-rukovodnog kadra sa pet, odnosno sedam godina na dvije). Osim toga, izjednačavaju uslove za izbor sekretara ministartsva, pomoćnika ministra ili pomoćnika direktora uprave sa samostalnim savjetnikom I što je poptuno nelogično imajući u vidu značaj, težinu i odgovornost ovih lica u vršenju poslova. Po strani što po njihovom rješenju direktor Uprave carina, Poreske uprave, Uprava za statistike i svih drugih uprava može da ima samo pet godina radnog iskustva, a pomoćnik ministra ili pomoćnik direktora uprave samo tri godine radnog iskustva bez obzira gdje je u državnom ili privatnom sektoru i na kojim pozicijama do tada radio. Zatim su predstavnici vladajuće većine predložili da načelnik, odnosno rukovodilac u Vladi i ministartsvu može biti neko kome trebaju samo dvije godine radnog iskustva a njegov podređeni državni službenik (samostalni savjetnik I koji ima 120 eura manju startnu neto zaradu) mora imati više od njega godina radnog iskustva (najmanje tri). Takođe, i glavnom inspektoru trebaju samo dvije godine radnog iskustva a inspektoru I koji ima 120 eura manju startnu neto zaradu najmanje tri godine.
Veoma važan segment predloženih izmjena i dopuna Zakona, tretira i status vršioca dužnosti (VD stanja) starješine organa uprave i lica koje vrši poslove visokog rukovodnog kadra, gdje su takođe degradirame preporuke EU i civilnog sektora koje su unijete u postojeći Zakon u pravcu sprječavanja dodatne arbitrarnosti i neprimjerenog političkog uticaja prilikom određivanja vršilaca dužnosti. Naime, shodno navedenim preporukama EU i NVO, definisano je u postojećem zakonskom rješenju da prioritet u odredjivanju vršioca dužnosti imaju službenici unutar sistema, a ako u sitemu ne postoji državni službenik koji ispunjava uslove za vršioca dužnosti odrediće se lice van sistema i da VD stanje traje što kraće pa je definisano da može biti najduže do šest mjeseci. Predloženim izmjenama od strane predsjednika klubova poslanika vladajuće većine, trajanje VD stanja produžava se na godinu dana i anulira se preporuka EU i NVO da prioritet u odredjivanju vršioca dužnosti imaju službenici unutar sistema.
3. Predstavnici vladajuće većine su nekoliko puta isticali da neće biti revanšizma?
Predlog izmjena i dopuna Zakona koje se odnose na prestanak mandata imenovanog odnosno postavljenog lica je čist primjer političkog obračuna, odnosno revanšizma i urušavanja normativnog okvira jednog sistemskog zakona kao što je ovaj. Naime, poslanici vladajuće većine planiraju da starješini organa, odnosno licu koje vrši poslove visokog rukovodnog kadra u slučaju bilo kakve organizacione promjene prestaje mandat bez obzira da li su poslovi ukinuti ili ne. Ovo nevjerovatno zakonsko rješenje, koje je u suprotnosti sa standardima i omogućava direktni politički uticaj, nema dodirnih tačaka sa najavljenom meritokratijom stvarajući neprimjerenu neizvjesnost pozicija na koje se dolazi po konkursu na period od 5 godina.
Zbog svega navedenog najdobronamjernije sugerišem kolegama poslanicima koji su potpisali Predlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o državnim službenicima i namještenicima, da ga povuku iz skupštinske procedure vodeći računa o tome da je reforma javne uprave jedan od ključnih stubova pregovora sa Evropskom komisijom, a da je jedan od ključnih segmenata procesa reforme javne uprave upravo službenički sistem i upravljanje ljudskim resursima. Eventualne izmjene i dopune postojećeg Zakona, posebno one koje se odnose na suštinske segmente ovog zakonskog teksta a upravo su to ovi segmenti koje na brzinu žele da promijene poslanici vladajuće većine, treba da budu pripremljene kroz saradnju sa Vladom, odnosno resornim ministarstvom javne uprave uz intezivnu komunikaciju sa Evropskom komisijom, NVO i svim zainteresovanim stranama. Ovakvi antievropski predlozi izmjena i dopuna sistemskog Zakona samo nas još više udaljavaju od članstva u EU, odnosno usvajanja standarda i sistema vrijednosti kojeg baštini taj savez. Vjerujem da će stići reakcija NVO, posebno onih koje su svojim konstruktivnim predlozima doprinijeli kreiranju adekvatnih normi u postojećem Zakonu, kao i Evropske komisije koja je ogromnu pažnju posvetila upravo koncipiranju teksta postojećeg Zakona.