
Predsjednik Socijaldemokrata Crne Gore Damir Šehović ocijenio je u intervjuu za Pobjedu da je Crnoj Gori neophodan dijalog koji bi doveo do rješenja političke krize uključujući i formiranje vlade koja bi pripremila izbore.
“Dijalog, a ne njegovo fingiranje, mogu nas dovesti do funkcionalnog Ustavnog suda, te dogovora o Sudskom savjetu, VDT-u, odnosno o svim pitanjima koja zahtijevaju kvalifikovanu skupštinsku većinu, ali i do vlade koja bi pripremila izbore, a sve to su preduslovi za skori izlazak na birališta bez kojeg nema održivog rješenja za neodrživu situaciju, koju je neodgovorna vlast izazvala”, rekao je Šehović.
Lider SD-a smatra da „naš evropski put možda nije formalno, ali suštinski svakako jeste gotovo u potpunosti zaustavljen“.
“Dovoljno je pogledati najgori izvještaj Evropske komisije o Crnoj Gori do sada ili se prisjetiti ocjena zapadnih partnera koji nas odavno upozoravaju da se naš glas u Briselu odavno ne čuje i da moramo pronaći kompas koji smo izgubili 2020. godine. Eventualno formiranje neustavne vlade bi, sudeći po najavama iz Brisela i Vašingtona, i formalno blokiralo proces pristupanja EU”, kaže Šehović.
Protekla godina je bila veoma turbulentna. Nazire li se kraj teškoj političkoj i institucionalnoj krizi?
ŠEHOVIĆ: Politička i društvena kriza će biti prošlost onoga trenutka kada budemo shvatili da, kada se u politici prave greške, ne mijenjamo ispravno postavljen vrijednosni temelj društva, već one ljude i partije koji te greške prave. Nažalost, avgusta 2020. godine ušli smo upravo u takvu jednu užasnu avanturu, koja se može završiti samo onako kako je i počela – na izborima.
Vjerujem da je danas svima, a posebno zagovornicima građanskih, sekularnih, antifašističkih i evropskih vrijednosti jasno da jedini ispravan vrijednosni i civilizacijski temelj u Crnoj Gori predstavlja opoziciona ponuda. A makar je iz današnje perspektive, nakon dvoipogodišnjeg užasnog iskustva, jasno da adekvatna alternativa takvoj građanskoj opoziciji nije i ne može biti antievropska vlast kakvu trenutno imamo. Alternativa može biti jedino i isključivo promjena ljudi i praksi unutar građanskog korpusa. Sve ostalo je samozavaravanje da je svaka promjena na bolje. A nije. U našoj državi je bila na mnogo gore.
Uostalom, čak i ako rješenje gledamo samo tehnički, šta osim izbora može da riješi situaciju u kojoj pala vlada, bez čak četiri ministra, mjesecima upravlja državom, ima 10 poslanika u Skupštini, dva odsto podrške građana i blizu toga je da blokira pristupne pregovore, ali se i izoluje od međunarodne zajednice? Izbori su nam najbolja potvrda svima kako smo radili. Zato oni koji su nas, nažalost, gurnuli u političko-društveni ćorsokak, kakav posljednjih decenija nijesmo gledali na ovim prostorima, i bježe od njih glavom bez obzira. Ali i silom na sramotu, na protivpravan neustavan način žele pošto-poto do nove vlade, ne bi li još koji dan produžili ostanak na vlasti, koja im zbog katastrofalnih učinaka u prethodne dvije i po godine izvjesno izmiče.
Pregovori o formiranju vlade stare parlamentarne većine su gotovo propali. Da li su rješenje prijevremeni izbori i kako do njih doći?
ŠEHOVIĆ: Dijalog, a ne njegovo fingiranje, mogu nas dovesti do funkcionalnog Ustavnog suda, te dogovora o Sudskom savjetu, VDT-u, odnosno o svim pitanjima koja zahtijevaju kvalifikovanu skupštinsku većinu, ali i do vlade koja bi pripremila izbore, a sve to su preduslovi za skori izlazak na birališta bez kojeg nema održivog rješenja za neodrživu situaciju koju je neodgovorna vlast izazvala.
Odlučiti se da formirate vladu na osnovu evidentno neustavnog zakona, za koji je čitava međunarodna zajednica rekla da nije prihvatljiv, isto je kao da angažujete najboljeg inženjera prilikom izgradnje kuće, pa uprkos tome nastavite da gradite po svome čak i kad vam kaže da će se na taj način kuća brzo srušiti. Dakle, izmišljanjem osnova za formiranje ove vlade, kao i potpunim ignorisanjem zakona u svakoj oblasti, zakoračili smo u pravno- politički haos u kojem je sjutra sve moguće. I to, ne zaboravite, uz najtješnju moguću većinu od samo jednog jedinog poslanika više u odnosu na opoziciju.
Čeka li nas vjerovatna međunarodna izolacija zbog primjene Zakona o predsjedniku i u drugim segmentima, ne samo u izboru vlade?
ŠEHOVIĆ: Cijenim da malo ko ima dilemu oko toga da je ovakva karikatura od vlasti spremna na sve, pa i na međunarodnu izolaciju, samo da ostane vlast. To je nesumnjivo utvrđeno još onda kada su počeli da se oglušuju o javne i više nego precizne apele EU, pa sve do izmišljanja osnova za formiranje neustavne 44. vlade, koja nas, prije nego je i formirana, već gura u izolaciju i dovodi do suštinske blokade našeg evropskog puta.
Njima međunarodna zajednica, a ni dobrobit građana, ne znači ništa, osim floskula koje im povremeno služe kao paravan. Njihov jedini cilj je održati se na vlasti do kraja mandata bez izbora, i učiniće sve što jeste u njihovoj moći da tako bude. Bez obzira na posljedice. A one su već katastrofalne. I njih ne vidi jedino onaj koji to ne želi.
Da li je zaustavljen put države ka EU?
ŠEHOVIĆ: Mislim da treba da budemo jasni i otvoreni, to nam je obaveza prema građanima. Dakle: naš evropski put možda nije formalno, ali suštinski svakako da jeste gotovo u potpunosti zaustavljen. Dovoljno je pogledati najgori izvještaj Evropske komisije o Crnoj Gori do sada, ili se prisjetiti ocjena zapadnih partnera koji nas odavno upozoravaju da se naš glas u Briselu odavno ne čuje i da moramo pronaći kompas koji smo izgubili 2020. godine. Eventualno formiranje neustavne vlade bi, sudeći po najavama iz Brisela i Vašingtona, i formalno blokiralo proces pristupanja EU.
Što u konačnom nemalom broju konstituenata parlamentarne većine i ne bi teško palo. Naprotiv. Jer je presjek njihove i politike zasnovane na evropskim integracijama prazan skup. Uostalom, dobar dio njih i služi centrima moći van Crne Gore upravo zbog toga, da bi državu skrenuli sa evropskog i prestrojili je na antievropski i anti-NATO kolosijek, kako bi postala lak plijen važnim regionalnim igračima i njihovim od ranije poznatim aspiracijama prema Crnoj Gori. Na našu žalost, a na njihovu sreću, za sada im dobro ide. Ali, vjerujem, samo do vanrednih izbora. Koji su uprkos opstrukcijama neizbježni.
Ne zaboravimo pritom da je gotovo 80 odsto građana za EU kao strateški cilj. Moglo bi se slobodno reći da je zato taj cilj, pored svih razlika, naš najmanji zajednički sadržalac. Što zapravo znači da su ove pale vlade ne samo antievropske, već i antigrađanske ili, da upotrijebim izraz koji se u posljednje vrijeme koristi: antinarodne.
Kako doći do ciljeva koje je proklamovao Pokret „Ima nas“ kojeg ste podržali. Da li do cilja treba doći vaninstitucionalno?
ŠEHOVIĆ: SD su od avgusta 2020. na istom stanovištu – da treba ići na izbore jer je to jedini način izlaska iz haosa i sprečavanja političke trgovine i političkog presipanja „iz šupljeg u prazno“ nečega što, da je moglo funkcionisati, imalo je vremena pune dvije i po godine. Što znači da mi ovdje više ne govorimo o izbornoj volji građana već isključivo očajničkim potezima održanja na vlasti.
I pored toga što smo mi u SD, dakle, jedini imali istu retoriku i poruke od 2020. naovamo, i što smo bili najoštriji kritičari vlasti, ali i jedina i dosljedna opozicija i Krivokapićevoj i Abazovićevoj vladi, koje svojevremeno nijesmo podržali u Skupštini, vrlo smo vodili računa da samo kritika ne bude naš znak raspoznavanja. Zato smo i koristili ono što je ostalo od institucionalnih kapaciteta u korist građana. Imali smo na desetine inicijativa, od kojih je dobar dio usvojen u Skupštini.
Veće naknade korisnicima Programa stručnog osposobljavanja visokoškolaca, veći krediti i stipendije, povećanje najnižih penzija, dodatno smanjenje akciza na gorivo, lista proizvoda čije će se cijene ograničiti, program subvencija za privredne subjekte, smanjenje cijene hljeba… sve su to proizvodi inicijativa SD.
Sa druge strane, razoreni, blokirani ili mimo izborne volje okupirani dio institucija, dao je desetinama hiljada građana za pravo da na ulici traže pravdu. Ne za političke elite već za sebe i svoje familije. I vjerujem da je to pravi način koji već proizvodi efekat, prije svega u smislu otkrivanja potpunog nedostatka legitimiteta ove vlasti.
Kad imate vlast koja je nelegalna jer se konstituiše na kršenju Ustava i zakona, ali i nelegitimna jer uživa podršku svega nekoliko procenata svojih građana, koja uz to odbija da pogleda istini u oči i ustupi mjesto nekoj drugoj, to se zove okupacija institucija.
A borba protiv okupacije institucija se onda mora voditi – i na ulici. Gdje smo i mi bili zajedno sa desetinama hiljada drugih koji ne pristaju na ponižavanje i obezdržavljenje same države.
Istraga o stanovima je skretanje pažnje sa Abazovićevog kriminala
Ukinut vam je imunitet od strane Administracionog odbora zbog istrage SDT-a o navodnim zlupotrebama Komisije za stambena pitanja? Da li se u slučaju istrage SDT radi o političkom progonu?
ŠEHOVIĆ: Mislim da je dovoljno reći da se čitava inače davno ispričana priča i dalje drži aktuelnom isključivo zbog pritiska odlazećeg premijera Abazovića, kojem ona služi za nevješto skretanje pažnje sa sopstvenog, odnosno kriminala pažljivo njegovanog u redovima njegove partije, budući da mu je najbliži saradnik optužen za šverc cigareta, a samo Abazovićevo pojavljivanje u prepiskama kriminalnih klanova nam je svima postalo kao „dobar dan“. Uostalom, vrijeđanje je inteligencije građana kad informacije o legalno dobijenim stanovima puštate „na kašičicu“, a „grand finale“ ostavite na dan uoči izborne ćutnje.
Dakle, kada mala partija poput Ure, koja je nakon svega dvije i po godine na vlasti već uspjela da u svom središtu počne da gaji kriminal, i to organizovani, politički progoni nekoga, to bi trebalo da nam je kompliment.
Zato se, uostalom, radujem konačnom ishodu ovog postupka, kako bismo još jednom, ovoga puta i formalno stavili tačku na ovu politički insceniranu, iskorištenu i prežvakanu priču. Zbog čega smo i mi sami u SD-u glasali za skidanje imuniteta, jer nam ne pada na pamet da se iza njega skrivamo, budući da su sve naše aktivnosti u Komisiji bile u skladu sa pozitivnim propisima Crne Gore, odnosno politikom i odlukama Vlade kojoj smo sa zadovoljstvom pripadali. I upravo mi, više od bilo koga drugoga, imamo najveći interes da se ovo pitanje što prije razjasni. Zato, uostalom, očekujem hitnost u postupanju. I na njoj ću veoma uporno insistirati.