Danas, kada se obilježava dvadeset šesta godišnjica od genocida počinjenog u Srebrenici, imamo ljudsku i civilizacijsku dužnost da mislima budemo sa žrtvama ovog stravičnog zlodjela i njihovim porodicama, ali i obavezu da se podsjetimo da nam bez istinskog suočavanja sa teškim bremenom prošlosti, ratnim zločincima i njihovim sumanutim krvavim poduhvatima, nema budućnosti!

Dio takve, evropske budućnosti, sigurno nijesu političke elite koje ne samo što ne priznaju ili relativizuju genocid, nego čak imaju ambiciju da zločince predstavljaju moralnim uzorima.

Zato je afirmacija “kulture sjećanja” najbolji odgovor na “(ne)kulturu revizije i relativizacije” genocida u Srebrenici.