Nakon pada Vlade i smjene predsjednika Skupštine, ostalo je nekoliko različitih opcija, za Socijaldemokrate najpoštenija i najpravednija su vanredni parlamentarni izbori, ali ima razloga zbog kojih smo spremni da čujemo i druge, saopštio je predsjednik te partije Damir Šehović, u emisiji “Aritmija” Gradske RTV.

“Principijelno, izbori su najbolje rješenje. Međutim, moramo imati u vidu činjenicu da je pitanje da li se mogu održati u kratkom roku i da li imamo ambijent koji nam garantuje da će taj izborni proces biti kvalitetan. Još nemamo usaglašene stavove oko izbornog zakonodavstva i to je razlog zašto su Socijaldemokrate spremne da čuju i druge opcije. Trenutno je najaktuelnija u vezi sa manjinskom vladom, a druga je eventualno tehnička vlada. Sve opcije su i dalje na stolu, vrlo brzo ćemo moći da saopštimo koja je najrealnija, kako bismo izašli iz neodržive pozicije u kojoj se Crna Gora nalazi”, poručio je Šehović.

Odgovarajući na pitanje autorke “Aritmije” Tamare Nikčević o kojim razgovorima je riječ, predsjednik SD-a kaže:

“Mislim na razgovore unutar partija, jer imamo zajedničku odgovornost da nađemo najodrživije rješenje u datim okolnostima. Trenutno se vode razgovori na temu manjinske vlade, na različitim nivoima, u okviru subjekata koji čine sada već bivšu vlast i u okviru onih koji su trenutna opozicija”, objašnjava Šehović.

Manjinska vlada jeste legitiman predlog, ali Šehović kaže da ne hrle u tom pravcu iz nekoliko razloga.

“Svjesni smo da je značajno da prepoznamo važnost aktuelnog trenutka, jer nas je ponovo doveo na neku vrstu vrijednosne, odnosno civilizacijske raskrsnice iz koje postoje samo dva puta: jedan je u budućnost, društvo razvijenih naroda i država, a drugi nazad u prošlost, podjele, vrijeme ćeranja po Crnoj Gori. Nemamo dilemu u kojem pravcu stvari treba da se razvijaju, ali da bismo krenuli naprijed preduslov je da se formira stabilna, evropska većina. Da bi SD bile dio te nove evropske većine i razmišljale o ulasku u Vladu, nužno je da se ispravi nekoliko principa”, kaže lider te stranke.

Ponavlja da mogu biti dio manjinske vlade ukoliko su okupljeni oko građanskih, sekularnih, antifašističkih i evropskih vrijednosti.

“Ubijeđen sam: ukoliko ta većina ne bude okupljena oko ovih vrijednosti, ta vlada će skončati prije ove već bivšeg premijera Krivokapića, a ona je trajala svega 14 mjeseci”, naveo je Šehović.

Sastanak sa Abazovićem – pitanje mandatara trenutno nije na stolu

Tvrdi da su Socijaldemokrate, za sada, vodili neformalne razgovore sa predstavnicima GP URA.

“Mnogo intenzivniji razgovori bili su unutar trenutne opozicije, koja broji 40 poslanika. Kao odgovorni ljudi, kad se suočite sa ovakvim izazovom kakav je trenutno u Crnoj Gori, morate razgovarati. Razgovore smo iskoristili da bismo jedni drugima poslali poruku”, kaže on.

Dodaje i da se lično sastao sa Dritanom Abazovićem, te da će naredni dani pokazati ima li prostora za postizanje dogovora.

Kaže da pitanje budućeg premijera koje je, prema pisanjima medija, rezervisano za Abazovića, trenutno nije “na stolu”.

“Da li će to biti Abazović, zavisi od odluke predsjednika države, jer on obavlja konsultacije sa svim političkim subjektima i treba da procijeni kome bi mogao da povjeri mandat za sastavljanje nove vlade. Kad govorimo o rezultatima Krivokapićeve vlade, ne aboliram nikoga. Tu je najveća odgovornost na premijeru, a nakon njega – na potpredsjedniku, ministrima i parlamentarnoj većini koja je podržavala tu Vladu”, rekao je Šehović.

Manjinska vlada, dodaje, iako daleko od idealnog rješenja otvara prostor “da se dođe do konačnog cilja – boljeg životnog standarda i ulaska Crne Gore u EU”.

“Abazović ima odgovornost kao potpredsjednik za sve što je ova Vlada radila, kao što i mi imamo odgovornost za naše prethodne rezultate. Nijesmo ni mi bili savršeni, niti bezgrešni – jer da jesmo ne bismo izgubili izbore 30. avgusta. Ovo su politički momenti gdje moramo da se izdignemo iznad trenutne situacije i sagledamo širi interes – da nađemo rješenje koje bi nas dovelo do kvalifikovane većine, od najmanje 49 poslanika. Sa tom većinom možemo da odblokiramo brojne institucije, procese i ostvarimo snažan zamah na planu evropskih integracija i to već radimo”, kaže Šehović.

Komentarišući spekulacije u javnosti da je bivši predsjednik SDP-a i Skupštine Ranko Krivokapić takođe kandidat za premijera, predsjednik SD-a kaže: “Prvi put čujem”.

Tražiće da se prispita rad pojedinih resora u Vladi Zdravka Krivokapića

Šehović Vladu Zdravka Krivokapića opisuje kao najgoru u višestranačkoj istoriji, zahvaljujući kojoj je Crna Gora završila u crnoj rupi – političkoj, društvenoj i ekonomskoj.

“U prethodnih 14 mjeseci, svjedočili smo razaranju institucija i nametnuo se zaključak da se to ne radi nimalo slučajno, već da je riječ o svjesnoj namjeri da se, pod izgovorom obračuna sa načinom vladanja prethodne vlasti, zapravo izvrši obračun sa Crnom Gorom”, kaže Šehović.

Kad je riječ o političkim posljedicama, Crna Gora se vratila u pretpolitičko društvo – premijer je, navodi, umislio da je mesija odgovoran samo Bogu.

Krivokapićevoj vladi je, dodaje gost “Aritmije”, pošlo za rukom što nikom nije – da se blokira izvršna, zakonodavna, sudska i tužilačka vlast.

“Društvene posljedice su još tragičnije jer svjedoče o sistemu vrijednosti koji je do kraja urušen, klerikalizaciji koja nikad nije bila izraženija i najizraženijim podjelama, po raznim osnovama. Kad je riječ o vrijednosnom sunovratu, najbolji primjer je da je na čelu vlade prethodnih 14 mjeseci bio čovjek koji je, u razgovoru sa građanima Cetinja, priznao da se on pitao – Crne Gore ne bi bilo”, objašnjava Šehović.

Naglašava da je neophodno što prije formirati novu vladu, ali će jedan od preduslova SD-a biti i preispitivanje rada u pojedinim reosrima.

“To znači da se podvuče crta i utvrdi da li je u pojedinim resorima bilo nezakonitosti i ako jeste – da se njima bave nadležni državni organi”, istakao je Šehović.

Govoreći o ekonomskim posljedicama, kaže je oko deset hiljada više nezaposlenih nego kad je formirana Krivokapićeva Vlada.

“Stopa nezaposlenosti je 24 odsto, a to je najveća stopa nezaposlenosti još od referenduma 2006. Za nešto više od godinu i po, pošlo im je za rukom da ugase Montenegro Erlajns, otjeraju Aman – ne stvore pretpostavke za normalno funkcionisanje, i da dođe do zatvaranja KAP-a”, podsjetio je Šehović.

O ekonomskim rezultatima vlade, dodaje, govori i divljanje cijena, posebno osnovnih životnih namirnica. Kako ističe, gorivo je 13 ili 14 puta poraslo – najviše u Evropi.

Komentarišući program “Evropa sad”, Šehović pozdravlja namjeru Vlade da otvori neka pitanja koja su to zaslužila, ali ne na brzoplet način.

Je li “Otvoreni Balkan” lijepo upakovano “Načertanije”?

Prioriteti nove vlade, dodaje, treba da budu ekonomija, obrazovanje, zdravstvo, socijala i evropske integracije, ali ne i Temeljni ugovor.

“Ne vidimo ništa sporno u tome da ugovor i sa Crkvom Srbije bude potpisan na jednak način na koji je to učinjeno sa islamskom i katoličkom vjerskom zajednicom, ali nam ne pada na pamet da budemo dio neke nove većine, niti da participiramo u manjinskoj vladi koja ima namjeru da potpiše Temeljni ugovor ukoliko nijesu ispunjeni neki elementarni principi”, saopštio je Šehović.

Takav ugovor, ponavlja, mora biti usklađen sa ustavom i zakonima Crne Gore i ne može dati nijedno pravo više toj vjerskoj zajednici u odnosu na bilo koju drugu.

Na pitanje zašto je inicijativu “Otvoreni Balkan” u Skupštini nazvao “lijepo upakovanim Načertanijem”, odgovara da ona nije u crnogorskom interesu.

“Prvi razlog je što ne vidimo da nam donosi bilo šta novo u odnosu na postojeće regionalne inicijative. Prirodno se postavlja pitanje: šta je onda svrha? Drugi problem je što se čini da se nudi kao zamjena za evropske integracije – predstavlja nezdravu konkurenciju tom procesu – što je za Crnu Goru neprihvatljivo. Razlog su i rodonačelnici inicijative – najglasniji zagovornik je predsjednik Srbije Aleksandar Vučić koji nas svojim dosadašnjim odnosom nije ubijedio da je iza te inicijative ekonomija i približavanje unutar regiona, već hegemonistički odnos prema Crnoj Gori”, kaže Šehović.

Zašto Srbija ćuti?

Šehovića čudi mirnoća sa kojom se zvanična Srbija odnosi prema pitanju manjinske vlade. To bi, kaže, moglo da predstavlja vrstu ohrabrenja jer je to diskontinuitet u odnosu na dosadašnji pristup prema Crnoj Gori.

“Međutim, ne bih žurio sa takvim zaključcima, već bih dao prostora da vrijeme učini svoje”, ističe Šehović i dodaje da ga ohrabruje trenutna reakcija DF-a.

“Čini mi se da je DF mnogo zrelije pristupio ovom pitanju nego nekim prethodnim. Pokazao je neku vrstu suzdržanosti i da je spreman da, makar na osnovu dosadašnjeg funkcionisanja, poštuje institucije sistema. Ali ni tu ne bih žurio sa zaključcima, zato što je na posljednjoj sjednici Skupštine već otvoreno pitanje njihove vaninstitucionalne borbe protiv koje nemam ništa, ukoliko je u skladu sa zakonima ove države, ali ne bih volio da se to pretvori u nešto što bi moglo da se otrgne kontroli”, rekao je Šehović.

“Vlast u Prijestonici formirati u najkraćem roku”

Ako manjinska vlada ne uspije i ako su izbori rješenje, da li bi dosadašnja opozicija išla na zajedničku listu – bilo je jedno od pitanja za lidera SD-a.

“Ako bismo došli u situaciju da brzo idemo na izbore, onda vjerujem da bismo napravili političku strategiju koja bi nam garantovala što bolji rezultat. Ovo 14-mjesečno iskustvo sa “oslobodilačkom” Vladom pomoglo je da kao društvo sazrenemo i ozbiljnije pristupamo i izbornom procesu. To je pomoglo i opozicionim partnerima da shvate da moraju drugačije da funkcionišu, naprave jasan otklon i od nekih devijantnih ponašanja, moguće i pojedinaca koji su personifikovali te politike”, kaže Šehović.

Odgovarajući na pitanje da li je takav stav u saglasju sa zastojem u pregovorima DPS-a i SDP-a oko formiranja vlasti na Cetinju, Šehović odgovara:

“Cijenim da je najveći interes da se vlast na Cetinju u najkraćem roku konstituiše i vjerujem da ćemo naći održivo rješenje kako bi nova uprava u Prijestonici počela što prije da radi”, navodi lider SD-a.

Govoreći o nedavno održanom kongresu partije, Šehović poručuje da će ubrzo biti formirani svi organi SD-a. Najavio je da će rukovodeće pozicije u partiji preuzeti nova generacija političara.