Jedan od govornika na protestu Pokreta Ima nas protiv rušenja ustavnog poretka države, Nikola Zirojević iz Socjaledemokrata, za CdM kaže da je taj skup dokaz da se građanska Crna Gora budi.

“I da nas zaista ima i više nego dovoljno da stanemo u odbranu Crne Gore i njenog ustavnog poretka. Rekao bih da smo konačno izašli iz okvira partijskog i da smo, svi okupljeni na protestu 8. novembra, ujedinjeni u našim različitostima imali samo jedan motiv – ljubav prema Crnoj Gori”, navodi Zirojević.

Kaže da su Pokret Ima nas i protesti nastali kao odgovor na bezvlašće i anarhiju aktuelne parlamentarne većine.

“Nakon više pokušaja da unutar institucija sistema postignemo dogovor sa našim političkim konkurentima i da im na najljepši mogući način stavimo do znanja da se Ustav ne može i ne smije gaziti, vidjeli smo da od tog posla nema ništa. I onda, ako ne može kroz institucije sistema, onda ćemo morati da im van institucija sistema pošaljemo jasnu poruku iste sadržine, ali u mnogo većem broju. Naši konkurenti su očigledno mislili da nam teren ulice nije dovoljno poznat i da se nećemo snaći onako kako bi trebalo, ali smo na kraju ipak organizovali takav skup da je Uprava policije bila primorana da, za zvanične podatke, broji svakog trećeg učesnika skupa i taj broj predstavi javnosti”, govori Zirojević.

Strah i nervoza kod aktuelne većine

Od te noći su, poručuje, kod predstavnika aktuelne parlamentarne većine zavladali strah i nervoza i počela je serija hibridnih medijskih napada na neke od ljudi koji su u javnosti prepoznati kao organizatori protesta.

Zirojević šalje jasnu poruku.

“Ništa od toga nas neće pokolebati. Večeras imamo novi protest, planirana je i protestna šetnja, a u vremenu koje je ispred nas ne isključujemo ni druge vidove vaninstitucionalnog djelovanja. To je nešto oko čega ćemo se, unutar organizacionog odbora protesta dogovarati, svakako slušajući i one poruke koje nam građanke i građani, učesnice i učesnici protesta šalju. Dakle, šta je ono što oni žele od nas. U jedno sam siguran – nećemo odustati i iz ove borbe ćemo izaći kao pobjednici”, poručuje.

Ustavogazitelji

Odgovarajući na pitanje da li očekuje neki konkretan rezultat predstavnika svih partija kod predsjednice parlamenta Danijele Đurović, sagovornik CdM-a kaže da mu to sve djeluje mi kao da se radi o klasičnoj simulaciji dijaloga kako bi se oprale ruke pred našim međunarodnim partnerima.

“Ali, šta god radili, to ne mijenja činjenicu da su predstavnici aktuelne većine, kojoj pripada i predsjednica Skupštine, ustavogazitelji i da to naši međunarodni partneri i te kako dobro vide. Mi smo se, svakako, odazvali tom pozivu i to smatram činom odgovornosti i prema državi i prema biračima koji su nam 2020. godine dali povjerenje da ih zastupamo. Pa ipak, neka niko ne misli da smo spremni za milimetar da odstupimo od naših zahtjeva”, naglašava sagovornik CdM-a.

Ponovio je ono što je rekao na protestu 8. novembra – nema dogovora sa onima koji gaze Ustav sve dok od tog suludog nauma ne odustanu. Tek tada možemo da razgovaramo o drugim temama i prevazilaženju krize.

Iz međunarodne zajednice stižu poruke zabrinutosti zbog dešavanja u Crnoj Gori. Posljednja takva poruka stigla je od ministra vanjskih poslova Hrvatske, Gorana Grlića Radmana.

Zirojević kaže da ga to ni najmanje ne iznenađuje.

“Gospodin Grlić Radman je, kao utisak sa sastanka Savjeta za vanjske poslove u Briselu, prenio ono što mi već duže vremena govorimo – da Crna Gora za prethodne dvije godine nije uradila ništa na njenom evropskom putu. Tamo gdje je bilo promjene, bilo je u negativnom smjeru”, navodi on.

Vrijeme je majstorsko rešeto

Podvlači kako je vrijeme majstorsko rešeto i sada, nakon nešto više od dvije godine, veoma dobro se pokazuje koliko je priča o „evropskoj parlamentarnoj većini 30. avgusta“ bila farsa i koliko, i 42. i 43. Vlada zapravo nijesu bile posvećene evropskim integracijama Crne Gore.

Dalje Zirojević podvlači još jednu bitnu stavku.

“Mi smo, nakon fijaska sa Vladom Zdravka Krivokapića i onog tragičnog perioda u kojem smo svjedočili raznim fenomenima za koje nijesmo ni vjerovali da postoje, krajnje dobronamjerno upozoravali, i unutrašnju i vanjsku javnost da još jedan eksperiment može biti poguban za Crnu Goru, misleći na manjinsku Vladu Dritana Abazovića. Tada smo jasno saopštili da učešće manjinskih stranaka i SDP-a kao suverenističke partije nema nikakvog značaja u Vladi u kojoj većinu imaju URA i SNP i drago mi je da je, iz trenutne perspektive, to u jednom gostovanju potvrdio i predsjednik SDP-a, gospodin Konjević”, navodi on.

Dakle, dodaje, pokazalo se da smo bili u pravu kada smo odbili da participiramo u Abazovićevoj Vladi i, nažalost, pokazalo se da smo bili u pravu kada smo rekli da ona može imati pogubne posljedice po Crnu Goru.

“Od evropske agende nijesmo vidjeli ništa, ali smo, gotovo svakog dana, mogli da vidimo da su premijer i njegovi ministri, čast izuzecima, apsolutno posvećeni izdaji države Crne Gore. Sve navedeno samo je još jedan razlog zašto su Crnoj Gori neophodni vanredni parlamentarni izbori i nova većina koja će istinski biti posvećena evropskim vrijednostima”, naglašava Zirojević.

Govoreći i o prijedlogu Budžeta za 2023., Zirojević napominje kako je odlazeći premijer teatralno, u svom stilu, kazao da će budžet za 2023. godinu biti „najveći kapitalni budžet koji je Crna Gora ikad imala“.

Međutim, Zirojević upozorava da je premijer nešto prećutao.

“Samo je zaboravio da kaže i da će, prema prognozama Vlade, planirano zaduženje biti nikad veće. Ja sam to ironično prokomentarisao tako što sam rekao da bih, na isti način, ja mogao planirati kupovinu vile od 300m2 u Podgorici. Zadužiću se, podići kredit, a to što će za pola godine frižider biti prazan i struja isključena, nema veze. Kad dođu da zaplijene imovinu zbog dugova koje ne mogu da vratim, makar ću moći da pričam da sam nekad živio u vili od 300m2. Eto tako meni, kao laiku iz oblasti ekonomije, izgleda prijedlog budžeta, a svakako da će Socijaldemokrate, nakon detaljne analize ovog akta, dati i konkretniju ocjenu budžeta za sljedeću godinu”, poručuje on.

U konačnom, kaže da uposlaničkom klubu SD sjede doktor i magistar ekonomskih nauka.

“I rekao bih da su među najpozvanijima u ovoj državi da, nakon detaljne analize, iznesu svoj stav o ovom aktu”, navodi sagovornik CdM-a.

Šta nas čeka 2023. godine

Što se 2023. godine tiče, a s obzirom da govorimo o budžetu, a zadržao se Zirojević na polju životnog standarda građana, kaže da se boji se da ona neće biti nimalo laka.

“Kao što sam već rekao, očekuje nas veliko zaduženje, po ko zna kakvim uslovima, kako bi Vlada mogla da servisira sve potrebe i obaveze. Za razliku od ranijih godina kada smo se zaduživali za investicije, Crna Gora se danas zadužuje kako bi servirisala redovne obaveze, za plate, penzije, socijalna davanja. Mislim da je takav način funkcionisanja na duže staze neodrživ i mislim da, ukoliko pothitno nešto ne promijenimo, ova država polako ali sigurno klizi u bankrot”, upozorava on.

Opominje da je jasno da cijene i dalje nastavljaju da rastu, da optimizma manjka i na globalnom planu, a ne samo u Crnoj Gori, i da smo prvu ozbiljniju kišu (ovdje misli na energetsku krizu u kojoj se nalazimo) imali tek polovinom novembra.

“ Iako smo početkom ove godine imali povećanje zarada, iako smo imali i imaćemo usklađivanja i povećanja penzija, socijalnih davanja, generalan utisak je da građanke i građani ne žive bolje, naprotiv. Potrošačka korpa je vrtoglavo skočila, neke namirnice su i blizu 100 odsto skuplje, inflacija je velika i sa trendom rasta… Kada sve navedeno, uz još neke parametre, saberem i oduzmem, sa zebnjom dočekujem 2023. godinu. Želim da vjerujem da je ta moja zebnja pretjerana i neutemeljena, ali se plašim da je veća vjerovatnoća da ću biti u pravu”, zaključio je Zirojević.